Obaveštenje za Bratstvenike

Prvi skup bratstva Licina odrzan je 17 avgusta 2013 u rodnim Radmancima opstina  Petnjica ovaj skup bratstva cine prezimena Licina, Mekic,  Alihodzic, Kujovic, Demirok, Metin, Balkan. Mozemo sa sigurnoscu smatrati historiskim za nase veliko bratstvo. Mozemo sve ono sto smo predvideli statutom bratstva Licina i postavili ciljeve koje trebamo u dogledno vrijeme i ostvariti. Mislim da smo na dobrom putu da to i postignemo jer za pocetak je najvaznije da najveci broj pomenuti prezimena,porodica i pojedinaca daju punu podrsku svom udruzenu, konstatirali smo da je skup proso u najboljem mogucem redu. Organizatori ovog skupa jeste upravni odborom bratstva Licina uz saradnu sa pododborima iz svih drzava gde zive nasi bratstvenici i sve uz pomoc orgnizacionim odbora ovog skupa i koji su cineli mestani Radmanaca na celu sa Rifatom ( Samilovim ) kao presednikom organizacionim odbora skupa bratstva .

Prvi korak koji smo napravili posle ovog skupa jeste humanitarnog karaktera sto ste mogli videti na saitu bratstva, radi se o pomoci gradne kuce Adilu Licini selo Korita. Sto ste mogli o ovom slucaju videti sve na saitu.Ova akcija ce se sigurno uspesno zavrsiti i nas bratstvenik ce prije jace zime useliti u svoju kucu, zahfalujuci vama bratstvenici.

Drugi vazan dogadaj se desio 27/09/2013 nas mladi bratstvenik Enad Licina sin Hamza Licine unuk Saliha Licine je imao jednu boksersku predstavu u nama bratsku Tursku tome mecu je prisustvuvo veliki broj bosnjaka sa prostora bivse Jugoslavije a nosioci i organizatori posete ovome mecu je bilo udruzenje bratstva Licina, na celu sa Yonuzom Licinom i ostalih. Nas bratstvenik mladi Enad je pobedio u ovom mecu na zadovoljstvo svih bosnaka dilem svijeta a pogotovo udruzenja bratstva Licina. 

Neke datalje sa ovog meca imate priliku da vidite na nasem sajtu, i iz ovoga svega ce te zakluciti koliko je vazno imati svoje udruzenje.

 

Clan upravnog odbora i kordinator sa dijasporu Atif Licina (Pariz- Francuska) 

tel: +33660539688 ili +33145095863

Mail :licina.atif@hotmail.fr

 

Juso Ličina

Marta mjeseca 1945. godine, 11. četa 3. bataljona 1. brigade KNO Crne Gore, sa sjedištem u kuli Redžepagića, opština Plav, dobila je zadatak da sa vodovima izvede akcije u tri područja: 1. vod na pećinu Hodrovača, opština Petnjica; 2. vod na selo Čerene, na albanskoj teritoriji; 3. vod na selo Polja, opština Kolašin. Ja sam bio u 2., a moj brat Džafer u 3. vodu.
Pred odlazak vodova u akciju održani su partijski i SKOJ-evski sastanci, na kojima je skrenuta posebna pažnja pripadnicima 1. voda, èiji je komandir Bio Milika Tomić. Zbog važnosti ovog zadatka sa 1. vodom su pošli: Bogić Vlahović, koji je rukovodio ovom akcijom, i komandir naše čete, Jovo Čađanović. Po dolasku na područje Petnjice njima su se stavili na raspolaganje: Šeko Hadrović, kao predstavnik UDB-e sreza Berane, i »glavni« za opštinu Petnjica, i Selmo Hadrović, u ime organa vlasti opštine Petnjica.
Nakon otkrivanja pećine Hodrovača, u kojoj se nalazila grupa bjegunaca i dezertera, oko pećine su postavljene zasjede i patrole. Poslije učvršćivanja obezbjeđenja, drugi dan, zatočenici su pozvani da se predaju, ali oni su to odbijali, uz traženje uvjeta i obećanja da neće biti strijeljani.

ZATOČENICI PEĆINE

U pećini se zateklo 17 ljudi, koje uslovno možemo podijeliti na četiri grupe: dezerteri, odmetnici, regruti i 1 kriminalac.

Dezerteri su bili vojnici, koji su napustili svoje partizanske jedinice zbog straha, a koji ranije, prije odlaska u partizane, nisu imali nikakvih negativnosti. To su bili:
Palamar Ramo;
Kožar Šemso;
Kožar Šećo;
Ličina Nail i
Ličina Ćamil. 

Odmetnici, osobe sa različitim motivima za bjekstvo u šumu, bili su:
Kožar Meta, bivši pripadnik Osmanove milicije;
Rastoder Mursel, isto;
Šahman Reka, bivši pripadnik karabinjera Ćazima Sijarića;
Ćorović Hašir, isto.

Regruti, ili bjegunci u strahu od mobilizacije i odlaska na front za oslobođenje Sarajeva, bili su:
Rastoder Jonuz;
Rastoder Daka;
Rastoder Ćamil;
Škrijelj Hivzo;
Šabotić Jonuz;
Klica Džimso i
Ličina Hivzo. 

Kriminalac, 
Ličina Hako se našao u grupi jer se plašio odmazde partizanskog suda pravde zbog ubistva udovice Manje Ličina. (Radilo se o ubistvu iz osvete).

RASPLET DRAME

Šestog dana opsade uspjelo je bjekstvo iz peæine Kožaru Meti, do tada kroz samo njemu poznati otvor, zahvaljujuæi svom lovaèkom iskustvu. Sa njim su pobjegli:
Šahman Reka;
Rastoder Mursel;
Klica Džimso i
Kožar Šemso.
Poslije njihovog bjekstva vojna komanda je ostalima dala novi rok za predaju: narednog dana do 8:00 èasova. Ko se ne bude predao, bit æe ugušen dimom!
Komanda je izdala nareðenje mještanima okolnih sela, Radmance i Ponor, da dovezu slamu i sijeno do peæine. Oni su uz strogi nadzor milicije na saonima i konjima dopremili veliku kolièinu iste, a oni koji nisu imali konje i volove morali su na vlastitim leðima nositi sijeno i slamu.
Opsadna jedinica je sa slamom i truhlim sijenom pomiješala bojne otrove zagušljivac i suzavac i na ulazu peæine sve to zapalila.
Sedmog dana ujutru, pod pritiskom dima, izašli su iz peæine sa podignutim rukama:
Palamar Ramo;
Škrijelj Hivzo;
Kožar Šeæo;
Rastoder Jonuz;
Rastoder Daka;
Lièina Nail i
Lièina Hivzo.
U trenutku izlaska ove sedmorice, iz peæine je izjurio Æoroviæ Hašir, bacajuæi bombe na zasjedu, koja ga je doèekala rafalima. Hašir je u jurišu uspio i nepovrijeðen nestao u šumama Ðuða i Popèe. Narod je kasnije preprièavao da gametak neæe.
Sedmoricu, koji su se predali, odmah su povezali zahrðalom žicom i uz udarce, psovke i vrijeðanja, u èemu je prednjaèio puškomitraljezac 1. voda Džimso Koraæ, naoèigled mještana koji su prizor (prisilno) posmatrali, postavili uz stijenu peæine i strijeljali.
U peæini su ostali:
Rastoder Æamil;
Šabotiæ Jonuz i
Lièina Hako,
koji se nisu htjeli predati, veæ su umrli uz zapomaganja i u teškim mukama usljed ugušivanja otrovnim plinovima.
(Dezerter Æamil Lièina je dan prije opsade peæine istu napustio i otišao na konak svojoj familiji u selo Joše, i tako izbjegao sudbinu svojih suzatoèenika. Petnaest dana kasnije se prikljuèio svojoj partizanskoj jedinici).

EPILOG

Narod Bihora, naviknut na svakakva zlodjela vlasti kroz historiju, ovaj zloèin prihvatio je kao znak više sile: da mora trpjeti i æutati.
Isto tako su istražni organi o ovom ratnom zloèinu æutali i æute do dana današnjeg, pa protiv poèinitelja nije nikada pokrenut nikakav istražni postupak.
Æute o tome i naši historièari i hronièari, jer imaju preèih, dnevnopolitièkih problema, koji ih zaokupljaju.

(Za Bošnjaci.net pripremio i uredio Š.A.)

 

Ibrahim Hodza Mekic(biografija)———- I deo ————–

Hodza Ibrahim (Licina) Mekic
(1888-1947)

Ibrahim hodza (Licina) Mekic rodjen je 1888.godine u selu Korita od oca Mehmeda-Meda Licine i majke Like.Osnovno vjersko obrazovanje (mekteb) zavrsio je u rodnom selu a srednju i visu skolu u Djakovici na Kosovu.Nakon zavrsetka skolovanja tecno je govorio cetiri jezika:arapski,turski,persijski i albanski.Mladi Ibrahim odlazi na odsluzenje vojnog roka (turski asker) u Kumanovo,danasnja Makedonija.Hodza je zivio u periodu kada Tursko carstvo dozivljava slom u poslednjm provincijama u oblasti Sandzaka,Kosova i Makedonije,tj. kada se bosnjacki narod odjednom nasao u veoma teskoj situaciji.Turska,koja je bila zastitnica balkanskih muslimana,biva porazena u Prvom balkanskom ratu 1912. godine.Sandzacki muslimani ostaju na milost i nemilost pravoslavnih komsija Srba i Crnogoraca koji su pobjedili u ovom ratu.Sandzak se komada na dva dijela a nad bosnjackim stanovnistvom nova vkast,na samom pocetku,sprovodi akcije masovnog ubijanja i protjerivanja.To je bilo posebno izrazeno u plavskom,bjelopoljskom,beranskom i rozajskom srezu.Veliku tragediju dozivjela su i bosnjacka sela na Pesteri,u sjenickom srezu,gdje su se sastale srpska i crnogorska vojska.One se po drugi put (nakon 103 godine) srecu na visoravni Pester.Prvi put je bilo 1809. godine kada je Karadjordjeva vojska masakrirala 2.500 Sjenicaka civila.Ovaj put broj ubijenih Bosnjka je bio nesto manji ali zlocinci su bili isti.U progromaskim akcijama sakupljanja oruzja po muslimanskim selima od strane crnogorke vojske stradaju sledeca sela bjelopoljskog i sjenickog sreza:Debelj,Pozeginje,Grgaje,Gosevo,Visnjevo,Sjenicke Bare,Trijebinje,Zaboj,Crvene Lokve,Dolice,Ugao(Ugo),Korita i Sipovice…(kraj prvog dijela,nastavice se…)

Koristena literatura:,,Sandzak Porobljena zemlja” autori:Harun Crnovrsanin-Nuro Sadikovic

—————————–II deo——————————–

…Komandant crnogorske vojske serdar Janko Vukotic je poslao dvije kolone (koje su predvodili porucnici Bosko Boskovic i Pavle Vujisic) da sprovedu akciju sakupljanja oruzja u ova dva sreza.Jedina sela koja su tada pruzila oruzani otpor Crnogorcima i koja nisu dozvolila da im se oduzme oruzje bila su Korita,Boljare i Licine.Tako i sam Vujisic u svom izvjestaju 27.oktobra 1912. godine pise da je odjeljenje crnogorske vojske poslo iz Dolica preko Boljara,Crvska za Sipovice,ali,kada su naisli na Korita i Boljare ina selo Licine:”pruzen im je otpor od strane mjesnih Muslimana koji su se suprotstavili razoruzanju.Crnogorsaka vojska je tom prilikom,pohvatala”60 mjestana i poubijala ih i toliko pusaka pokupila”.82. Tog dana je u Koritima ubijeno 58 muskaraca i dvije zene.Jedna od ove dvije zene bila je i Naja kojoj su Crnogorci zaklali bolesnog sina Azema i odsekli mu nos na njene oci.Medju ubijenima bila su i cetiri brata Ibrahima hodze Mekica.To su Redzep,Murat,Ahmet i Dzafer.Prva dvojica bili su causi (narednici) u turskoj vojsci.Redzep je bio narednik na na topovima i u narodu toga kraja ostao upamcen jer je pruzio zestok otpor Crnogorcima prilikom njihovog napada na beranski srez 1909. godine,tada je Redzep izniotopove na brdo Jesikovac,iznad Berana odakle je pucao na Crnogorce.Dok su Crnogorci u jesen 1912. godine harali po Bihoru i Pesteri,Ibrahim se nalazio u turskom askeru u Makedoniji gdje su se vodile odlucujuce bitke izmedju Turske i Balkanskih pravoslavnih drzava.Nakon poraza Turske u ovom ratu,Ibrahim dolazi u rodno selo gdje zatice udovice i zene svoje brace i njihovu djecu sirocad.Na Ibrahimova pleca pada veliki teret da se brine o svima njima.Familija Licina je ostala bez imovine i bilo kakvih materijalnih sredstava za zivot.jer su Crnogorci svu stoku opljackali injihove kuce popalili…(kraj drugog dijela,nastavice se…)
.82.Hakija Avdic”Polozaj Muslimana u Sandzaku”str.35,Sarajevo,1991.
Koristena literatura:”Sandzak porobljena zemlja”

—————————III deo———————————

…Dolaskom Austro-Ugarske u Sandzak 1914. godine Bosnjaci su djelimicno odahnuli ,jer je teror nad njima bio prekinut za neko vrijeme.U to vrijeme Ibrahim hodza dolazi za Imama u selo Korita,da bi nakon izvjesnog vremena bio postavljen za Vjeroucitelja u selo Hazane.Ovu funkciju ce kasnije obavljati i u svojim Koritima.Nakon 1918.godine,Ibrahim Licina,zbog opasnosti od istrebljenja plemena Licina od nove vlasti,mijenja prezime u Mekic kako bi “zavarao”trag neprijatelju koji je htio da zatre ovo ponosno i hrabro pleme.Njegov ugled sve vise raste u bjelopoljskom srezu,pa ga narod Koritske opstine predlaze za predsjednika na opstinskim izborima 1933.godine.Iako su Bosnjaci cinili vecinu u ovom srezu,u njih se uvukao strah od nove vlasti ,pa su u 8 od ukupno 11 opstina na mjesto predsjednika dosli Crnogorci.Bosnjaci su dosli na vlast u Koritima(Ibrahim Mekic),Zatonu(Hasan Hajdarpasic),i u Lozni(Jusuf-beg Corovic).Na parlamentarnim izborima odrzanim 5.maja 1935.godine u bjelopoljskom srezu je za poslanika izabran Sava Milkic.Na ovim izborima je bilo mnogo nepravilnosti pocev od prijetnji,do ucjena i falsifikata od strane policije.Nakon tri godine(1938)ponovo se odrzavaju opstinski izbori na kojima Bosnjaci dobijaju vlast u “samo” dvije opstine bjeopoljskog sreza.U to vrijeme predsjednik najvece bosnjacko-muslimanske stranke (Jugoslovenska Muslimanska organizacija)je bio Dr.Mehmed Spaho koji je morao da udje u koaliciju sa vladajucom Jugoslovenskom radikalnom zajednicom(JRZ)koju je predvodio general Milan Stojadinovic.
Kako se navodi u monografiji “Bijelo Polje”,od dr.Vujadina Rudica i grupe autora:”…Na ovim izborima izabrani su za predsjednike opszina kandidati JRZ u svih 11 opstina(opstina Kanje jos nije bil pripojena bjelopoljskom srezu),tj. u Koritima je glasalo 598,od toga za Elmaza Alibasica(JRZ) 311,a za Ibrahima Mekica(JRZ) 287. 83. (Dr.Vujadin Rudic i grupa autora,str.279,Beograd,1987.

Udruzenje Bratstva-Ličina

U skladu programa poseta tamo gde zivi vjeci broj bratstvenika, diljem svijeta. A gde se stvore uslovi za takve posete upravni odbor bratstva licina to vec cini. Osnjivacka skupstina bratstva Licina je odrzana 24 i 25 avguta 2012 godine u rodnim radmancima, kurusici i koritima na istom skupu izabran je i upravni odbor i gde su postavljeni ciljevi koji se trebaju odstvarati u narednom periodu. A da bi se ostvarili svi ti ciljevi morali smo osmisliti kako ce mo naj uspjesnie djelovati. Odluceno je da bratstvo Licina djeluje kao nevladino udruzenje, neprofitno i osniva se na neodredzeno vrijeme. Radi ostvorivanja ciljeva, edukacije i razvoja bratstva sto je i uradeno.Bratstvo Licina se vodi u registru kao nevladno udruzenje.Statutom je predviden rad bratstva Licina i uzima se za polaznu osnovu. Pred udruzenjem postoje medzu ostali najvaznija 3 cilja :
1 : Konstutisanje i evidentiranje bratstvenika diljem svijeta gde zive. Udruzenje bratstva cine prezimena Licina, Mekic, Alihodzic, Kujovic, Demirok i Erdem uz mogusnost da u turskoj nademo jos drugih prezimena sto su po rijeklom od Licina. Znaci brojno stanje da ustanovimo kao jedan od najvazni ciljeva.
2 : Da radimo na prikuplanju dokumentacije, podataka i drugih dokaznhih materiala o porjeklu i postanku bratstva kako bi sadasnim i buducim generacijama ostvarlili svedocanstvo kao dokumenat o historiji visevekovnog postojana bratstva.
3 : I treci cilj je humanitarnok karaktera gde moramo konstatirati pod kakvim i u kakvim uslovima zive nasi bratstvenici i tamo gde to bude potrebno odmah djelovati i stviriti uslove dostojne coveka za zivot nasim bratstvenicima.
Pod ovim ciljem takode moramo na pomenuti kao vazne skolovanje djece, pomagati bolesnim i starim osobama i jos nis drugih potreba koje se budu ukazale a ticu se naseg bratstva. U tekucoj godini 13/01/12 su ostvarene posete nasem bratstvenicima u makedoniji od presednika skupstine bratstva Hdz. Vheba Licine clana upravnog odbora i sekretara bratstva Rifata ( Husova ) Licine.
Clana upravnog odbora i kordinatora za diasporu Atif Licine i clana pododbora za Srbiju – sandzak Sadika. Na kojem je prisutvovalo oko 40 bratstvenika Licina i Mekica i koji je proteko u najbolje mogucem redu pristigli gosti su upoznali prisutne sa ciljevima i programom udruzenja koje su bratstvenici prihvatili sa odobravanjem i da ce se ucluciti u realizaciju svih postavljenih ciljeva. Izabran je pododbor za makedoniju a onda a za presednika pododbora izabran je Harun Licina.Onda je priredzen rucak za sve prisutne I uz rucak je nastavljen razgovor o organizuvanju bratstva I ulaganju napora u postizanju predvidenih ciljeva. Drugu posetu bratstvu Licina u luxemburgu ucinijo je clan upravnog odbora i kordinator za dijasporu Atif Licina 8 i 9 Juna 2013 i upozno bratstvenike sa ciljevima udruzenja bratstva. Voden je konstrutivan razgovor i uglavnom su izkazane manje primedbe. Ali su uglavnom podrzali organizaciju i tu je dogovoreno sve sto je predvideno statutom udruzena a nije od koristi za bratstvo da se o tome razmatra na narednoj sjednici upravnog odbora koji ce se odrzati 17/08/13 i ostaviti mogucnost da se naprave promene. Prireden je sveceni rucak za sve prisutne u restoranu cije vlasnika Feko Licina.
Treci skup bratstva odrzan je u francusku u mesto Dreux 10/06/2013 u porodicnoj kuci Sadata Licine na kojem je pristvovao veci broj bratstvenika a koje je Atif Licina upozno sa programom i ciljevima udruzena bratstva. Prisutni su podrzali organizaciju i izabran je pododbor za francusku a za presednika je izabran Almir ( Ramiza) Licine. Cetrvrti skup bratstva odrzan je u njemackoj 22/06/2013 u mesto Stutgart na kojem je prisustovalo preko 30 bratstvenika a takode je na ovom skupu je prisustvovo Reko Licina clan upravnog odbora bratstva a doso je iz Hamburga. Ovom skupu je prisustovao kordinator za dijasporu Atif Licina i doputovoje iz francuske – Pariza.O dosadasnjem radu upravnog odbora na konstutisanju bratstva prisutne je upoznao Reko Licina. A o drugim detaljima udruzenja bratstva prisutne je upozno Atif. Medu ostalog i o prvom skupu bratstvenika koji ce se odrzati 17/08/2013 i zamolio prisutne da svi koji zele da prisustvuju ovom prvom skupu bratstvenika da se prijave naj casnije do 30/07/2013 kako bi organizatori znali priblizno koji ce broj bratstvenika prisustovati ovom skupu. Medu ostalim troskovima oko organizacije skupa predviden je rucak za sve prisutne.Troskove ovog skupa trebaju snositi bratstvenici koji su u mogucnosti a to jest u vidu donacija ili na drugi nacin kako oni sami zele. Posle uspjesno obavljenih razgovora po svim pitanima udruzena bratstva izabran je pododbor za nemacku a za presednika pododbora predlozen je Reko Licina za negovog zamenika Ferid Licina i za blagajnika Suad Licina. Svi prisutni su jednoglasno prihfatili da podrze udruzenje u svojim mogucnostima finaciski i drukce. A poslen svih razgovora je prireden rucak za sve prisutne uz ljepo jagnece pecene razne pite i razne kolace koje su pripremleni za ovu priliku. A sve ovo da bude kako treba potrudile su se hanume nasih bratstvenika i koje ovom prilikom moramo pomenuti a to su Licina Habiba (Najova supruga) Ismeta ( Feridova supruga) Edina ( Suadova supruga) Sabina ( Zijadova supruga) Mirsada ( Ruzdijina supruga) i Elmedina ( Fahrudinova supruga) . Prisutnim se zahvalio Atif na gostoprimstvu i pozvao ih da svi zajedno ucestvujemo u postizanju postavljenih ciljeva bratstva ova poruka o zajednistvu ide svim bratsvenicima diljem svijeta.Moramo napomenuti da su kontakti napravljeni sa bratstvenicima u Turskoj i oni tamo vrijedno rade na ostvarenju ovog projekta. Medu angazovanim trebaju biti naj angazovani Jonus Licina, Nazim Licina, Adnan Licina i Mehmed Licina, Mehmed i Adnand su clanovi upravnog odbora bratstva a Mehmed je ujedno zamjenik presednika upravnog odbora Zahita Licina ( Cake ). Kontakti su ostvareni sa nasim bratstvenicima u Sloveniji Nijazom Licinom i Hajrom Mekicem oni takodge vrijedno rade na evidentiranju bratstvenika koji zive u sloveniji i sve ce uciniti da se okluce u ovaj projekat i takode prisustvuju skupu bratstvenika koji je predviden 17/08/2013 u Radmancima op. Petnica.
Za sve informacije obratite se clanovima upravnog odbora te presedniku upravnog odbora Zahitu (Caki) Licini presedniku skupstine Hdz. Vehbu Licini sekretaru bratstva Rifatu ( Husa) Licini presedniku organicionog odbora Rifatu Licini iz Berana (broj : +33267605223 ) clanu upravnog odbora Reku Licini ( broj : +494086686993) za njemacku Feridu Licini ( broj : +49718175844 ili +491743432332) i Suadu Licini blagajniku ( broj : +4970265935 ili +4915734490760) ove adrese vaze uglavnom za njemacku posto se radi o vecem prostoru. Atifu Licini kordinator za dijasporu – Paris – francuska – licina.atif@hotmail.fr broj +33145095863 ili +33660539688 ili +3381669620185. Sve vazne informacije takoge i upustva more te naci na saitu Bratstva Licina : https://bratstvo-licina.com
A sve vase predloge i zahteve i sve on sto ide u korist bratstva Licina i mislite da se treba naci na saitu bratstva salite na mail adresu clana upravnog odbora i sekretara urduzena Rifatu Licine jer je on odgovorno lice za postavke na saitu, negovi podaci su licinarifat@hotmail.rs i broj telefona +381638300344 i +381659011064

Selam za sve bratstvenike diljem svijeta i vidimo se ako Bog da 17/08/2013 u rodnim radmancima opština Petnjica. Saljemo slike sa skupa u njemackoj koje trebamo postavit na sait kao i sve sa predhodnih skupova.

Atif Licina ( Pariz Francuska ) 05/07/2013

Ovaj članak je pročitan 13852 puta