U Luksembur\u0161kom gradi\u0107u Rumelan\u017eu, okru\u017eenom \u0161umovitim brdima, na samom jugu dr\u017eave, tik uz granicu sa Francuskom \u017eivi stotinak porodica porijeklom mahom sa sjevera Crne Gore i Sand\u017eaka.<\/p>\n
Ovaj, nekad rudarski gradi\u0107, sa oko pet hiljada stanovnika, primio je u svoja njedra i doseljenike sa prostora biv\u0161e Jugoslavije. Neki od njih ovdje su se situirali jo\u0161 sedamdesetih godina pro\u0161loga vijeka, kupili ku\u0107e, stanove i tu ostali. Tu \u0107e, po svoj prilici, ostati do kraja.<\/p>\n
Me\u0111u stotinak porodica iz bjelopoljsko-beranskog kraja \u017eivi i porodica Faka Li\u010dine porijeklom iz Bihora. Njih petoro; otac Fako, majka Esma, ro\u0111ena Hadrovi\u0107 dva sina Elvis i Esnad i k\u0107erka Lejla.<\/p>\n
Fako svakog radnog dana ujutro uzima torbu i, kao ve\u0107ina svojih zemljaka, odlazi na posao. Supruga se brine o ku\u0107i, a djeca idu u \u0161kolu. I tako svaki dan. Na prvi pogled \u2013 ni\u0161ta neobi\u010dno; me\u0111utim nije ba\u0161 tako.<\/p>\n
Od desetak hiljada doseljenika sa sjevera Crne Gore i Sand\u017eaka u Luksembiurg \u2013 Fako je mo\u017eda jedini koji \u010desto uz gusle pjeva epske pjesme, a ponaj\u010de\u0161\u0107e \u017denidba bega Ljubovi\u0107a. Ako vas nekim slu\u010dajem put nanese ovim luksembur\u0161kim gradi\u0107em i na\u0111ete se u ve\u010dernjim satima u ulici Sente Sebastijan \u2013 \u010du\u0107ete \u010darobne zvuke Fakovih gusala. A i to, mo\u017eda, ne bi bilo ni\u0161ta neobi\u010dno da Fako ne pripada generaciji, koju, uglavnom, ova vrsta pjevanja ne zanima i smatra ga prevazi\u0111enim, parahronim i hu\u0161ka\u010dkim.<\/p>\n
FAK ICAA gusle ko gusle, na Balkan su do\u0161le, kako govore poznavaoci istorijskih doga\u0111aja, iz zapadne Azije sa osmanlijskom vojskom kako bi uz juna\u010dke pjesme podizale borbeni moral, podsticali vojnike na borbu i istrajnost. Brzo su prihva\u0107ene na Balkanu te se u mnogim ku\u0107ama na prostoru Crne Gore, Srbije, Bosne i Sand\u017eaka bile nezaobilazan instrument koji je viso na po\u010dasnom mjestu u ku\u0107i i skidale se u raznim prilikama, a u muslimanskim ku\u0107ama \u2013 posebno tokom ramazana.<\/p>\n
Dok su Srbi i Crnogorci u svojim pjesmama uglavnom opjevavali bojeve i nagla\u0161avali svoje pobjede i silu vojni\u010dku, te potcrtavali na hiljade ubijenih turaka, kad Bo\u0161njaka \u2013 muslimana se pjevalo o \u017eenidbama, preudajama i otmici djevojka i rijetko kad o bojevima.<\/p>\n
Najpoznatija muslimanska epska pjesma bila je i ostala \u201e\u017denidba Smailagi\u0107 Meha\u201c sa 12 310 stihova, najdu\u017ea poslije Homerove Ilijade i Odiseja, a njen pjeva\u010d \u010dudesnog glasa Avdo Me\u0111edovi\u0107 i dan-danas se prou\u010dava na univerzitetima \u0161irom Amerike kao epski pjeva\u010d, ili Homer sa Obrova.<\/p>\n
Fako Li\u010dina ro\u0111en je 1970. godine u bihorskom selu Korita koje se dodiruje sa visoravni Pe\u0161ter. Pripada redu planinskih sela i jedno je od najljep\u0161ih u tom dijelu Sand\u017eaka. Od vajkada su ovdje \u017eivjeli gor\u0161taci na dobrom glasu, dobri doma\u0107ini i hrabri i odva\u017eni ratnici.<\/p>\n
Jedan od njih bio je i \u010duveni \u010dau\u0161 Murat Li\u010dina, fakov \u010dukundjeda, koji je, 1912. godine poginuo u borbi sa crnogorskom vojskom na Jasikovcu, brdu iznad Berana. Prije pogibije samovoljno je zauzeo topove za kojim su sjedeli ni\u0161and\u017eije koji su izdali svoju vojsku i topovskim \u0111ulima prebacivali polo\u017eaje crnogorske vojske. \u010cau\u0161 Murat Li\u010dina je ga\u0111aju\u0107i direktno u neprijateljske redove nanio nezapam\u0107ene gubitke protivniku, ali je ipak crnogorska vojska uspjela da ih opkoli i zarobi \u010dau\u0161a Murata. Pri\u010da se kako je crnogorski vojnik tri puta kola\u0161em pucao u njegova prsa \u2013 Murat nije padao. Te se ovaj okrene popu i ka\u017ee:<\/p>\n
\u2013 Udri pope, ovaj ne pada. \u2013 Pop mu pru\u017ei svoj pi\u0161tolj: \u2013 Meni vjera ne dozvoljava da ubijam \u010dovjeka, evo ti.
\nKada je ovaj opalio popovim pi\u0161toljem \u2013 \u010dau\u0161 je pao.<\/p>\n
Tada je kralj Nikola izdao nare\u0111enje da crnogorska vojska i svako ko je u prilici ubija svakoga ko nosi ovo prezime. Tada, u strahu za vlastiti \u017eivot, jedan broj porodica Li\u010dina uzimaju druga prezimena: jedni uzimaju prezime Meki\u0107 po hod\u017ei Meki Li\u010dini, drugi Alihod\u017ei\u0107 po hodzi Aliji Li\u010dini, a tre\u0107i Kujovi\u0107i po Kuju Li\u010dini.
\nOd tada gusle su prisutne u mnogim porodicama Li\u010dina; opjevavala se pogibija Murata \u010cau\u0161a i uz njih pjevale druge epske pjesme koje su posredstvom velikih guslarskih majstora dolazile u bihorski kraj. Kako ka\u017ee Husein Ba\u0161i\u0107:
\n\u2013 Vrijeme i trajanje epskih pjesama u usmenoj narodnoj predaji Bo\u0161njaka Srbije i Crne gore se uglavnom poklapa sa periodom tursko-osmanske vladavine balkanskim zemljama i narodima. Zato one cjelokupnim svojim bi\u0107em potvr\u0111uju da su ne samo duhovni izraz toga vremena, ve\u0107 se \u0161irinom zahvata epskih doga\u0111anja i izborom epskih junaka, uklapaju u \u0161iri kontekst bo\u0161nja\u010dke epike na ju\u017enoslovenskim prostorima. Zato se za pojedine varijante zabilje\u017eenih bo\u0161nja\u010dkih epskih pjesama ne mo\u017ee posigurno tvrditi da su prvobitno nastale u Bosni ili Hercegovini, ne samo \u0161to je za osmanskog vladanja mnogo \u0161ire podru\u010dje bilo isti duhovni i administrativni prostor, ve\u0107 i \u0161to bi se time anulirao stvarala\u010dki doprinos u svijetu \u010duvenih narodnih pjesnika-pjeva\u010da rodom iz Sand\u017eaka, kakvi su: \u0106or-Huso Husovi\u0107, Avdo Me\u0111edovi\u0107, Salih Ugljanin, Murat Kurtagi\u0107, Kasum Rebronja, Sulejman Forti\u0107, Alija Fjuljanin, A\u0161ir \u0106orovi\u0107 i drugi, \u010dijim su se umije\u0107em stvaranja epskih pjesama od poznatih si\u017eea ameri\u010dki nau\u010dnici Milman Parry i Albert Bates Lord poslu\u017eili da obrazlo\u017ee genezu anti\u010dkih epova \u2013 Ilijade i Odiseje.<\/p>\n
Guslanje u\u010dio od oca Mustafe<\/strong><\/p>\n \u010cudni su \u017eivotni putevi Faka Li\u010dine; kada mu je bilo \u0161est mjeseci \u2013 roditelji su odlu\u010dili da se razvedu. Ostao je sa ocem i njegovm majkom \u2013 svojom nanom. Ona mu je zamijenila majku. Ku\u0107a je bila na osami i otac Mustafa, u dugim zimskim no\u0107ima, satima bi pjevao epske pjesme ili, kako su ih tada zvali \u2013 krai\u0161nice. Nekad i iz dosade. U Fakove u\u0161i ulijevali su se zvuci gusala, pa je i on, vrlo mlad, krenuo o\u010devim stopama. Jo\u0161 u prvim poku\u0161ajima \u2013 vidjelo se da ima dara, te ga je otac podsticao, a Fako u\u010dio od njega, kradu\u0107i manire kojima je Mustafa vje\u0161to barato.<\/p>\n U ku\u0107i Faka i Mustafe Li\u010dine gusle su prisutne jo\u0161 od 1920. godine, to je podatak koji se bri\u017eljivo \u010duva u Fakovoj porodici.<\/p>\n Sje\u0107a se Fako mnogih guslara koji su pjevali u njihovoj ku\u0107i, a u najsvje\u017eijem sje\u0107anju \u017eivi lik guslara Bejta Smaki\u0107a koji je redovno pjevao kraji\u0161nice Mali Mehmetaga, Ropstvo Serdarage Muja i \u017denidba \u010cengi\u0107 Alibega. F. SOFTI\u0106<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U Luksembur\u0161kom gradi\u0107u Rumelan\u017eu, okru\u017eenom \u0161umovitim brdima, na samom jugu dr\u017eave, tik uz granicu sa Francuskom \u017eivi stotinak porodica porijeklom mahom sa sjevera Crne Gore i Sand\u017eaka. Ovaj, nekad rudarski […]<\/p>\n","protected":false},"author":793,"featured_media":2058,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[12,27],"tags":[],"class_list":["post-1987","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovna-strana","category-neki-od-nas","clearfix"],"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/bratstvo-licina.com\/wp-content\/uploads\/2016\/03\/FAK-ICA-1.jpg","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_shortlink":"https:\/\/wp.me\/p37Ijm-w3","jetpack_likes_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/bratstvo-licina.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1987","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/bratstvo-licina.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/bratstvo-licina.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bratstvo-licina.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/793"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bratstvo-licina.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1987"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/bratstvo-licina.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1987\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2060,"href":"https:\/\/bratstvo-licina.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1987\/revisions\/2060"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/bratstvo-licina.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/2058"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/bratstvo-licina.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1987"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/bratstvo-licina.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1987"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/bratstvo-licina.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1987"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\nFako Li\u010dina je naru\u010dio nove gusle koje \u0107e izrraditi jedan od najpoznatijih majstora gusala u Crnoj Gori, a dok te ne stignu slu\u017ei\u0107e se starim o\u010devim koje su stare preko \u010detrdeset godina. U rodnoj ku\u0107i u Koritima i dalje vise gusle djeda Jakupa koji je tako\u0111er bio vrstan guslar, a koliko su stare \u2013 mo\u017eemo samo naga\u0111ati.<\/p>\n